Kako ispravno čitati sjemenske vrećice - 1. dio

Opet otvaram jednu  banalnu temu, toliko banalnu da nigdje ne postoje detaljne pismene upute kako ispravno čitati omot nečeg što mislite posaditi bilo na balkon, terasu ili vrt.

Ako niste dobro shvatili kako se nešto sije, odnosno ako niste odradili dobro prvi korak, a to je ispravna sjetva, radi se o pogrešnom potezu koji je kasnije, dok je biljčica slaba i ima tanki korijen, vrlo teško ispraviti jer sjeme odmah ne stasa ispravno.

Omot 1

Dakle, imamo ovdje rotkvicu, proizvođač je Miagra d.o.o.

Naglasiti ću da nema nikakve veze s ičim što naglašavam tko je prizvođač, blog je oduvijek bio hobi karaktera, a činjenica jest da se neki proizvođači više potrude kako bi iznijeli priču o svom sjemenu i kako biste ostvarili što veći vrtni ushit uslijed bogatog uroda.

Vidimo da je plava boja mediteran, a zelena kontinent. Nema potrebe za sjetvom u zaštićenom prostoru, a sjetva se odvija u hladnijim mjesecima i može se odraditi i u rujnu kad popuste sparine. Nema presađivanja, što je i logično jer nema ni sjetve u zaštićenom prostoru. Berba je gotovo odmah, jer rotkvice galopirajući napreduju.

Gdje je kvaka? Nema presađivanja, ali postojat će izvjesna potreba za pinciranjem. Klijavost zrna nikada nije stopostotna, i uvijek se dogodi na jedna hrpica uspije u potpunosti, a druga hrpica bude malo oskudnija... u tlu postoje gliste, živi organizmi, zemlja se zalijeva, sve se pomiče... Ako želite da vam sve rotkice budu lijepe i krupnije, javiti će se potreba da malo prorijedite listiće koji su niknuli kako bi se plodovi što bolje razvili. I tu savršeno možete manipulirati prirodom na način da listići koji su negdje višak, samo premjestite u red gdje ga ima manje. Bitno je samo da ne oštetite korijen jer je sve u prvih nekoliko dana klijanja minijaturno.

Najbolje je pincirati naopako okrenutom olovkom ili štapićem za ražnjić kojemu ste odstranili šiljasti dio. 

A ako se odlučite za sjetvu u siječnju i veljači, iako proizvođač ne preporučuje sjetvu u zaštićeni prostor, morati ćete zaštiti tlo i sjeme makar vrtlarskom vunom. Jer temperature su niske, posebno noću, naprosto nije to stogodišnje drvo masline pa će prenoćiti na -10.

Omot 2

Mladen Commerce mi je oduvijek bio drag iako sam u početku strašno griješila u čitanju vrećice i bila razočarana uspjehom. 

Salata. Ma što god proizvođač napisao ili rekao, salatu nije dobro sijati odmah na otvorenom. Jedino ako se radi o salati za rezanje i piše na omotu da se radi o salati za rezanje ili se radi o mješavini salata za rezanje itd. I još ako su pored nacrtane škare itd., tada takvo sjeme zaista sijete direktno u gredicu, na gušće jer ako ima previše mjesta ići će u glavicu, a to nije cilj. 

Jedna glavica salate ide u jednu čašicu ili kontejner za sjetvu ili pak mini bazen što nije ništa drugo, nego nekakva plitka kantica, može i od sladoleda ili npr. jagoda kupljenih u trgovačkom lancu. 

Ova sličica sjetve na otvorenom: ni pod razno. Kada izrastu tri do četiri listića dužine preko osam cm, tada krećete u sjetvu na otvorenom. Između sličice o sjetvi i sličice berbe imamo nekoliko praznih kvadratića, znači treba tu glavicu salate iznjedriti i tu ima posla, od sjetve do presađivanja, zaštite, prihrane, zalijevanja. 

Inače, po meni, Mladen Commerce ima vrlo dobro sjeme, da ne kažem super sjeme, ali toliko šturo je sve objašnjeno i nacrtano da sam dugo vremena mislila kako sjeme ne valja i proizvod je škart, a u biti vrhunsko sjeme, samo loše objašnjeno kako postupiti s istim.

Salata na vrhuncu ljeta brzo ode u cvijet tako da najbolje je pripremiti mnogo spremnih čašica u srpnju, a u kolovozu pripremati nove čašice u dubokom hladu, za rujan. 

Omot 3

Veliki sam fan zimske salate rjavke i ne skrivam koliko sam fascinirana okusom te salate. 

Za ovaj omot vrijedi sve ono što sam navela ranije. Ništa bez čašica, bazena, presađivanja itd. 

Omot 4

Dinja je prošle godine bila izvor moje velike frustracije iz razloga jer sam je prekasno posijala, a kasnije je nisam dovoljno hranila, zalijevala i tetošila i naravno nije uspjela.

Sa sjetvom dinje doista treba početi čim prije, u ožujku i/ili travnju. Međutim, zlatni savjet - čašice. Jedno zrno/koštica u jednu čašicu, noću pokrivati ako su temperature niže i zatim presađivanje krajem svibnja kada temperature ne padaju ispod 15°C.

Dinja treba osjećaj da se nalazi na njivi, ali može uspjeti i u loncu, pitaru - kako već nazivate posudu.

S obzirom da je proljeće prevrtljivo, rano je izložiti sjeme već u ožujku i/ili travnju direktno u zemlju, ako znamo prednosti uzgoja u čašici ili kontejnerima.

Vezano za opis razmaka, definitivno se slažem, dinja treba mnogo prostora.

Omot 5

Krastavac proizvođača Green Garden, Top Line Standard. 

Dakle, samo ako ćemo se zafrkavati (da se kulturno izrazim) odraditi ćemo sjetvu krastavca prije stabilnog svibnja, a i to varira od godine do godine i nekad 30.05. otvaramo sezonu kupanja, a nekad palimo grijalicu u kupatilu jer se ne možemo ni istuširati koliko je hladno.

Vezano za sjetvu krastavca: ništa prije svibnja, i to prvo u čašice, a zatim oko lipnja presađivanje na otvoreno. 

Imala sam već temu o krastavcima i išlo je u stilu *Kolindini krastavci*, tako da slobodno detaljnije o krastavcima i kako ih ja uzgajam imate ondje. 

Po meni, krajem travnja ležerna sadnja i čuvanje istih u dnevnom boravku ili kuhinji, nakon dva mjeseca kad postanu divovi i listovi im rastu kao iz vode, naočigled, tada s njima direktno u vrt.

Sjeme je dobro, mislim da sam ga kupila u Kauflandu, ali što bi se reklo, daleko mi kuća od opisa kako uzgojiti krastavac.

Omot 6

Opet krastavci, Franchi Sementi.

Ovo je već realniji pristup kako uzgojiti krastavce jer proizvođač savjetuje da ožujak i travanj  proteknu u sjetvu koja je zaštićena - čašice ili kontejneri.

Od travnja do srpnja sjetva može biti na otvorenom ALI sličica tri kaže +15°.

Znači, ispod te temperature nemamo o čemu pričati, a morate biti svjesni da kad hladnoća *sprži* korijen, ona ga oslabi i biljčici treba dugo za oporavak. 

Ono što je najljepše u vrtlarenju jest učenje strpljenju i ništa ne može preko noći, ako su uvjeti prirodni i bez tehnologije, kemije, varanja, ubrzavanja. Treba dopustiti prirodi da odradi svoje i ujedno sjemenu da od iste te prirode dobije ono što mu najviše treba, a krastavcima, osim vode i prihrane, treba toplina i sunčeva svjetlost.

Omot 7

Sementi Dotto je klasična klopka. 

Vrhunsko sjeme, ali dvosmislen opis.

Ispod 15°C nema uspjeha, ali sjetva može započeti već u ožujku. 

Katalonski radič meni je jedan od omiljenih, a po ljeti doslovno posadite ga danas, jedete ga za dvadesetak dana. 

Otporan je on, ali prije sredine travnja nema potrebe za žurbom, sjetvom,  iako on kad stasa, možete ga brati i u prosincu, ali je stasao. Već mu je korijen razvijen, biljka je krupna, doživjela je ekspanziju.

Dok nije 15°C noću, ne treba žuriti sa sjetvom.

Ovdje se zaustavljam. 

Nadam se da sam vam koliko toliko pomogla, tema je toliko jednostavna i priglupa, a opet mnogi pogriješe upravo kod sjetve. 

Veliki pozdrav i do čitanja!

Crnac u bijelom šeširu

     Crnac u bijelom šeširu je jedan od onih kolača za koji mi nikad nije bilo baš najjasnije otkud to ime i zašto. Recept sam dobila prije više od petnaest godina - kolač sam otad napravila više od stotinu puta.

     Prije otvaranje ove teme, naravno da sam prvo otišla u kontrolu što Google ima o ovom kolaču i napokon se sjetila da zapravo mogu provjeriti jesam li prevarena za ime ovog kolača? Nisam. Kolač u ovom sastavu, s ovim sastojcima - ne postoji. Najbliži njemu je Crnac u bijeloj košulji na koji sam naišla na Coolinariki, a jedina dva recepta nisu bili nalik ovom mojem.

     Ovo je jedan od onih kolača koji je fantastičan zaokret ako se želite odmaknuti od čokoladnih kolača, posve prikladan ako ste da dijeti, odličan dodatak ako ste iscrpljeni i nemate snage. Naravno, najvažnije je da obožavate orašaste plodove.


SASTOJCI I NAČIN IZRADE


4 jaja
8 žlica šećera
4 žlice ulja
4 žlice mlijeka
4 žlice mljevenih oraha
1 prašak za pecivo
8 žlica brašna


Jaja i mlijeko neka budu sobne temperature.

Pripremite odgovarajući kalup ili tepsiju , a ako vas nervira turcizam - jednostavno pripremite lim. Papir za pečenje ne dolazi u obzir za ovu vrstu kolača. Osobno preferiram maslac na bazi jogurta i zatim pobrašnim.

Uključite pećnicu na 100°C.

Odvojite bjelanjke od žumanjaka. Prvo istucite bjelanjke.

U žumanjke dodajte osam žlica šećera i dobro izlupajte mikserom ili ubacite u multipraktik, ili kako već to radite. Nakon toga, sve što dodajete od sastojaka, to činite ručno, žlicom, mutilicom, metlicom, nebitno. Jedino je važno odraditi ručno.

Poslije šećera, u žumanjke dodate mlijeko, orahe te brašno u koje ste umiješali prašak za pecivo.

Dodate i bjelanjke.

Ako vam se tijekom izrade dogodi da kod druge žlice brašna situacija postaje 'suviše gusta', slobodno krenite sa dodavanjem bjelanjaka. Jedino je bitno da je sve odrađeno ručno, polako bez žurbe.

Dobiveno tijesto izlijete u pripremljen lim.

Stavite kolač u unaprijed zagrijanu pećnicu i slobodno podebljajte na 150-160°C. Peći do maksimalno 40 minuta, ovisno o jačini vaše pećnice.

Sigurni pokazatelj da je kolač gotov - zlatna boja i krajevi se odvajaju od lima.


Kad je kolač pečen, zakuhajte 1/2 mlijeka i 6 žlica šećera. Zakuhanu tekućinu najnježnije što možete prelijte po kolaču. Ako imate viška mlijeka po tepsiji, ne brinite, to će kolač sve upiti.

Nadalje, kad se kolač ohladi, dodate litru vrhnja za šlag. Po mojoj slobodnoj procjeni, najbolje je kad se doda malo manje od 1,5 l vrhnja za šlag. Najtoplije preporučujem ne kupovati šlag u prahu/vrećici i ne škrtariti, odnosno kupovati nekakav lošije kvalitete jer se time uništi taj bogat, zdrav dojam.

Ukrasiti bilo kojim orašastim plodovima, čim više tim bolje, u obziro dolaze lješnjaci, bademi, orasi.. mogu biti čak i pečeni, dapače.

Kolač je najbolje poslužiti nakon što odstoji barem šest sati, a najbolji je nakon 12 sati, kad biskvit upije mlijeko, vrhnje za šlag se stisne, a orašasti plodovi po vrhu se prožmu.



KAKO JE CRNAC U BIJELOM ŠEŠIRU NAPREDOVAO


Dakle, ja sam svojedobno dobila tzv. golu verziju i to je bio dobar recept za dobar kolač u to neko vrijeme. Isprva, slijedila sam prvobitni recept i kupovala šlag u prahu, ali nažalost tog šlaga uvijek je mrvicu falilo.

Danas često u litru do litru i pol vrhnja za šlag dodam i 250g tučenog mascarponea, time podignem kremoznost i punoću okusa.

Također, u početku sam dodavala samo malo mljevenog oraha po površini, a onda sam se zaigrala sa grubo mljevenim bademima, lješnjacima itd. i bilo je odlično.

Ako pazite na kilograme, šećer možete zamijeniti lakšom varijantom, a vezano za mlijeko kojeg ide pola litre, tu se igrate kako želite, od punomasnog, do onog bez laktoze pa sve do nemasnog.

Znalo se dogoditi da mi biskvit ne uspije, zato i jesam istaknula kako mlijeko i jaja moraju biti sobne temperature te pećnica ugrijana, a od iznimne je važnosti ne svladavati sve sastojke mikserom.

Međutim, čak i kad biskvit ne uspije, kolač se ne digne i sl., upravo mlijeko i vrhnje za šlag izvuku kolač i nikad mi se nije dogodilo da ga ljutito bacim u smeće. Čak i kad je ispao loš, opet bi bio dobar.

Ono što se meni osobno sviđa u ovom kolaču je što nema margarina, maslaca, čokolade, nema mnogo suđa i kad se izuzme čekanje da se isti ohladi, to je poslastica gotova za tren.


*******

I za sam kraj... Probajte, eksperimentirajte, riskirajte. Recept može biti dobra baza koju ćete pojačati i maslacem od kikirikija (dodati maslac na biskvit, a prije šlaga.. možda ukrasiti kikirikijem, možda čak u potpunosti zamijeniti orah) ili tamnom čokoladom, svašta se tu da napraviti.

Najveći trn u oku ovog kolača je šlag kao izdatak, smatram da kad kupiš tri malo bolja šlaga i to na blagajni platiš 60 kuna nije ti baš svejedno. Uglavnom, snalazim se kupujući vrhnje za šlag po promotivnim akcijama 3+1 gratis, najčešće u Metrou. Iako, koliko vidim, Brzo&Fino vrhnja za šlag od 19.99 kuna mogu se naći i po 16 kuna za komad, a nedavno su Plodine imale akciju tog vrhnja za šlag i ono se moglo naći za 12 kuna, ali realno mu je rok trajanja bio na izmaku.


Pozdrav i do čitanja!